Filoksera je autohtoni američki insekt iz doline reke Misisipi. Hrani se na listu i korenu vinove loze, dovodeći do brzog propadanja (2-3 godine) napadnutog čokota. Po izgledu slična biljnim vašima, odrasla jedinka je veoma mala (oko 1 milimetar duga).

Filoksera – potpuni nestanak starog načina uzgoja

Izreka da, nesreća nikada ne dolazi sama, potvrdila se u potpunosti. Tek delimično oporavljene od šteta, ekonomskih lomova i stresa koju je izazvala pepelnica. Evropske vinogradare zadesila je nova još strašnija nevolja. Ovog puta nije samo ugrožen rod u tekućoj vegetaciji, ugrožen je opstanak vinograda.

Filoksera
Filoksera : Dactylosphaera_vitifolii
  • U Evropu stigla oko 1860 (Možda i ranije, misle neki istraživači)
  • 1863  shvaćena veza ovog insekta i sasušenih trsova vinove loze.
  • U narednih trideset godina dovela do potpunog uništenja dotadašnjeg načina proizvodnje

Wurzellaeuse.jpg
By Joachim Schmid, Fachgebiet Rebenzüchtung und Rebenveredlung Forschungsanstalt Geisenheim, Von-Lade-Str. 1, D-65366 Geisenheim – Self-photographed, CC BY 3.0 de, Link

Filoksera ili trsov ušenac (Viteus vitifoliae, Phylloxera vastatrix) je donijeta u Francusku iz Amerike oko 1860. godine. Brzo se proširila Europom ostavljajući pustoš za sobom jer su ogromne površine pod vinovom lozom propale. Mnogi su vinogradi potpuno propali, pa je tih godina zabilježeno više tisuća samoubojstava francuskih vinogradara. Također je zabilježen odlazak mnogih vinogradara i težaka u prekomorske zemlje. U narodu se pojam filoksera koristi i za označavanje iznimno velike štetnosti i drugih štetnika, slično kao pojam kuga za druge pošasti.
grape phylloxera (Daktulosphaira vitifoliae ) on grape (Vitis spp. ) - 5561558

Pojava filoksere koja je uništila vinograde u Evropi, nije mimoišla Srem. Ovde se filoksera pojavila 1881. godine i do 1890. godine su svi stari fruškogorski vinogradi bili uništeni. Obnova i oporavak vinograda trajao je skoro 30 godina. Ponovo se sa proizvodnje pretežno crvenih sorti grožđa, prešlo na bele sorte, Najzastupljenije sorte su postale bela i crvena Slankamenka, Italijanski rizling, Crvena dinka, Šasla, Frankovka… Ako su Bermet i Ausbruh bila najpoznatija vina vinara iz sa Fruške gore u 18. i 19. veku, onda je to u 20. Veku postao Italijanski rizling…. A, koje vino ili vina će se izdvojiti u 21. veku, tek ćemo saznati.